Close

Završen izvještaj parlamentarne komisije o stanju u pravosuđu


Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije, kazao je da je ovaj izvještaj plod saradnje između predstavnika šest političkih stranaka i 34 održane sjednice. Dodao je da je isto toliko saslušanih svjedoka, razgovora s brojnim drugim sagovornicima te predstavnicima građana i međunarodne zajednice.

On je nakon sjednice i tokom obraćanja medijima nabrojao 15 preporuka koje se nalaze u izvještaju a koje je neophodno provesti, među kojima je i vetting članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), predsjednika sudova i glavnih tužilaca po uzoru na Albaniju.

Sa predstavljanja izvještaja (FOTO: Birn BiH)

Rekao je da je potrebno proširiti mehanizam sukoba interesa na nosioce pravosudnih funkcija i njihove bliske srodnike, osigurati izuzeće članova VSTV-a pri imenovanjima na istom nivou, tako da sudija ne imenuje tužioca koji će se sutra pojaviti pred njim, i obrnuto.

Među preporukama je i unapređenje statusa, ovlasti i nezavisnosti Ureda disciplinskog tužioca (UDT), pojačanje istrage za disciplinske prekršaje etičke i koruptivne prirode te u određenom periodu, nakon izrečene disciplinske mjere, onemogućavanje napredovanja.

Predsjedavajući Arnaut je naglasio da rad ove komisije nije koštao građane, te da je sada potrebno da Predstavnički dom usvoji izvještaj, koji je napisan na preko hiljadu stranica i da je obaveza članova insistirati na implementaciji preporuka.

“Sprega između politike i pravosuđa je evidentna, duboko prisutna na najvišim pravosudnim nivoima, te predstavlja najveću prepreku aspiracijama Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji”, rekao je Arnaut.

Saradnja između pravosuđa i medija, posebno istraživačkih, je na zabrinjavajuće niskom nivou, navodi se u izvještaju, kao i da su takvi mediji najzaslužniji za otkrivanje i ukazivanje na brojna djela visoke korupcije, kao i na disciplinske prekršaje i koruptivna ponašanja unutar pravosuđa, ali djelovanje po tim saznanjima nije ni na približno istom nivou ili potpuno izostaje.

Istražna komisija je svoju seriju upita vezanu za nekorištenje automatskog sistema raspodjele predmeta tužiocima (TCMS) sistema od strane bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić, kako se dalje navodi, bazirala na medijskim saznanjima, dok je Ured disciplinskog tužioca disciplinsku tužbu pokrenuo tek nakon upita UDT-u i VSTV-u o tome i djelovanja Istražne komisije.

Štaviše, svjedoci su ukazali na činjenicu da nadležna tužilaštva ne procesuiraju koruptivna djela ni nakon opsežnih i dokumentovanih medijskih izvještaja, piše u Izvještaju u koji je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala na uvid.

Sesija parlamentarne komisije (FOTO: Birn BiH)

Sesija parlamentarne komisije (FOTO: Birn BiH)

Istražna komisija počela je s radom u junu 2020. godine. Cilj Privremene istražne komisije je, kako je tada saopćeno iz Parlamenta, da istraži stanje u pravosudnim institucijama u BiH, s posebnim osvrtom na sposobnost VSTV-a da učestvuje u procesima neophodnim na putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine je ranije pisala kako je Nacrt izvještaja trebalo da bude razmatran na sjednici komisije koja je bila planirana za zadnju sedmicu jula prošle godine. Ali to se nije desilo zbog blokade državnih institucija u tom periodu pa nije bilo moguće osigurati razmatranje izvještaja u punom sastavu komisije.

Članovi su na sjednici govorili kako se stanje u pravosuđu, zahvaljujući radu ove komisije, popravilo.

Izvor

scroll to top