Close

U BiH zaboravljen plinovod vrijedan više od 20 miliona eura


Muhamed Hercegovac stanuje u blizini gradića Vitez, u centralnoj BiH. Nedaleko od njegovog sela instalirane su cijevi koje su, kako kaže, danas prekrivene travom i potpuno zaboravljene.

On za RSE ističe da gotovo ništa danas ne podsjeća da tom trasom prolazi plinovod koji je koštao desetine miliona maraka, nikada nije pušten u funkciju, dok tužilaštvo istražuje eventualne malverzacije.

“Ljudi su dobijali naknade za to što su im kroz zemlju prošli. Sada ga niko i ne spominje. To je zaraslo i sravnalo se i vide se samo neke oznake. Narod sad koristi tu zemlju- kosi i radi kao da nije tu. Doš’o, otiš’o i to je to”, kaže on.

Nerealizovani plan plinskog povezivanja sa Hrvatskom

Plinovod u centralnoj Bosni i Hercegovini (BiH), koji je najavljivan kao prva faza povezivanja sa plinskim sistemom Hrvatske, neupotrebljiv je skoro deceniju od izgradnje.

Kompanija “BH Gas”, čiji je osnivač Vlada Federacije BiH, započela je 2012, a 2013. godine završila izgradnju plinovoda od Zenice do Travnika, u vrijednosti od 41,5 miliona marka (više od 21 miliona eura).

Od toga je 33,2 miliona maraka (17 miliona eura) bilo kreditno zaduženje kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Plinovod Zenica-Travnik koštao više od 20 miliona eura, a danas zaboravljen

Devet godina bez dozvole

Dug više od 40 kilometara je zamišljen kao rješenje problema snabdijevanja plinom Busovače, Viteza, Novog Travnika i Travnika. U idućoj fazi plinifikacije bili su planirani i drugi gradovi u centralnoj BiH.

No, devet godina nakon izgradnje nije u funkciji, dok većina stanovnika u općinama u srednjoj BiH za zagrijavanje domova koristi drva i pelet.

Nakon izgradnje 2013. godine, umjesto distribucije plina u domaćinstva i industriju, uslijedio je raskid ugovora između “BH gasa” i izvođača radova, te podizanje tužbi.

Zbog uočenih nepravilnosti i tužbi, nakon devet godina nije dobio ni upotrebnu dozvolu od Ministarstva prostornog uređenja entiteta Federacija BiH.

BiH sada u potpunosti ovisi o plinu iz Rusije, koji u zemlju stiže tzv. Turskim tokom (na fotografiji puštanje Turskog toka 2020. godine, s desna na levo predsednk Srbije Aleksandar Vučić, predsednik Turske Redžet Tajip Erodan, predsednik Srbije Vladimir Putin i premijer Bugarske Bojko Borisov)

BiH sada u potpunosti ovisi o plinu iz Rusije, koji u zemlju stiže tzv. Turskim tokom (na fotografiji puštanje Turskog toka 2020. godine, s desna na levo predsednk Srbije Aleksandar Vučić, predsednik Turske Redžet Tajip Erodan, predsednik Srbije Vladimir Putin i premijer Bugarske Bojko Borisov)

Kredit se i dalje otplaćuje

Mihajlo Krmpotić, donedavni vršitelj dužnosti (v.d.) direktora kompanije “BH Gas”, kaže za RSE da se kredit i danas “uredno otplaćuje”, iako plinovod nije donio nikakvu zaradu.

“Devet godina tamo nema plina i ne može niko da potpali ni da kafu skuha. Napravljen je biznis koji ne donosi ni marke, a svi mi otplaćujemo kredit. Dakle, imamo 40 miliona zakopanih u zemlji i do sada nije ni naplaćena ni marka, niti isporučen ni kubik plina”, kaže on.

Prema najavama uprave “BH Gasa” koja je prije više od deceniju inicirala izgradnju, plinovod Zenica – Travnik je trebao biti prva faza projekta Južna interkonekcija. Riječ je o plinovodu koji se spominje kao mogućnost spajanja BiH sa sistemom plinovoda na jugu Hrvatske.

“Južna interkonekcija” trebala bi proći pravcem Split-Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa dijelom koji se odvaja za Mostar. To bi BiH omogućilo dodatni izvor snabdijevanja, s obzirom na to da ta trenutno u potpunosti ovisi o plinu iz Rusije, koji u zemlju stiže tzv. Turskim tokom.

Sigurnost snabdijevanja plinom

Almir Bečarević, koji je bio direktor “BH Gasa” u vrijeme planiranja i uoči početka izgradnje plinovoda Zenica-Travnik, a s te pozicije smijenjen u septembru 2011. godine, tvrdi da je značaj plinovoda Zenica -Travnik bio mnogo veći od plinifikacije Srednjobosanskog kantona (jedna od deset kantona u Federaciji BiH).

“U tom projektu važnije je bilo to da je prva faza Južne interkonekcije, zato što je to bio jedina sigurnost snabdijevanja BiH prirodnim gasom. Taj plinovod mora biti stavljen u funkciju, ali moraju prvo odgovarati oni koji su doveli do ovoga”, kaže Bečarević za RSE.

U vrijeme planiranja, kreditnog zaduženja kod EBRD-a i izgradnje plinovoda, smjenjivale su se upravljačke strukture u kompaniji “BH Gas”. Sa svakim od trojice direktora, koliko ih je izmijenjeno u tom periodu, slabila je i podrška projektu.

Izvođač radova na izgradnji plinovoda bio je konzorcij kompanije “Monter-Strojarske montaže” iz Zagreba i građevinskog preduzeća “Put” iz Sarajeva.

Optužujući ih za nepravilnosti u izgradnji, kompanija “BH-Gas” je 2014. godine raskinula ugovor sa izvođačima radova i odbila ih do kraja isplatiti.

Iduće godine, kompanija “Monter SM“ tužila je zbog duga “BH-Gas” Arbitražnom sudu pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Uslijedila je kontratužba kojom je “BH Gas” zatražio naknadu štete i izgubljene dobiti, a ovaj proces do danas nije završen.

Okolnostima izgradnje plinovoda bavila se i Financijska policija Federacije BiH, a Vlada tog bh. entiteta usvojila je 2016. godine zaključak kojim je zatraženo provođenje istrage.

Višegodišnja istraga u Tužilaštvu

Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo, u kojem je sjedište kompanije “BH Gas”, potvrdili su 2018. godine da provode istragu. Na upit RSE u kojoj je ona danas fazi navode da se radi o “kompleksnom predmetu u kojem je pribavljena obimna dokumentacija”.

“U predmetu se intenzivno poduzimaju radnje i aktivnosti u cilju rasvjetljavanja svih navoda iz višesložne krivične prijave. U skladu sa Zakonom, predviđene zaštite krivične istrage, u ovom trenutku, nismo u mogućnosti dati više informacija”, saopćili su za RSE u kantonalnom Tužilaštvu.

Bečarević ističe da plinovod nikada nije dobio upotrebnu dozvolu, jer izvođač radova “nije uradio radove kako je to bilo predviđeno projektom”.

“Dali smo dokaze u vidu filmova na kojima se vidi da je gasovod zatrpavan kamenjem. Ne pijeskom, nego kamenjem. Dali smo dokaze manometara gdje se vidi kako pritisak u plinovodu opada. Također, upad na jednu dionicu gdje je plin ispušten. Neko odvrnuo ventile i pustio u zrak. Sve ima prijavljeno, sva imena. Kralo se od eksproprijacije do izvođenja radova”, kaže on.

U kompaniji “Monter-Strojarske montaže” iz Zagreba nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o izgrađenom plinovodu, procesu u Tužilaštvu i toku arbitražnog postupka.

Na pozive RSE za razgovor o sudbini ovog plinovoda nije odgovarao ni Nermin Džindić, ministar energije, industrije i rudarstva Federacije BiH.

‘Politika pokrenula i blokirala izgradnju’

Adnan Terzić, nekadašnji direktor poduzeća “Put”, pak, kaže da su investitori ovoj kompaniji “prekršili sva pravila domaćeg i međunarodnih principa građenja”. Naglašava da je “BH Gas” toj sarajevskoj firmi ostao dužan više od 1,4 miliona maraka, a glavnom izvođaču oko dva miliona maraka (oko milion eura).

Ističući da su se u vrijeme planiranja i izgradnje smjenjivala rukovodstva “BH Gasa”, “koja su postavljala Stranka demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratska partija (SDP) BiH”, Terzić za RSE kaže da je “politika i pokrenula i blokirala taj projekt”.

“To je bio politički projekat i kako je ko dolazio, tako se i smjenjivala podrška. Imam osjećaj da je najbitnije bilo ko će nabaviti cijevi, jer ih je ‘BH gas’ preko svog tendera nabavio, a ne izvođači”, kaže Terzić.

Prisjeća se kako su izgradnju od početka pratili brojni problemi, poput onih pri eksproprijaciji zemljišta.

Plinovod danas bez nadzora

Plinovod danas bez nadzora

“Jedna parcela otkupljena, druga nije, tako da smo konstantno imali zastoje. Nakon izgradnje, nadzorna firma je dala certifikat o primopredaji, što znači da je sve urađeno po projektu. Bilo je nekih nedostataka koje je izvođač o svom trošku popravio, ali su se oni postavili kao da to ništa ne valja”, naglašava Terzić.

Plinovod nitko ne održava

Zbog nezavršenog arbitražnog postupka sa izvođačem radova, kompanija “BH Gas” ne održava, niti nadzire izgrađeni plinovod.

Donedavni v.d. direktora “BH Gasa” Mihajlo Krmpotić tvrdi da to ne predstavlja opasnost za stanovništvo.

“Za devet godina, bez održavanja nije se ništa desilo. Cijevi same stoje u zemlji pod pritiskom i gasom. Ako se do sada ništa nije dogodilo, to govori sve”, ističe on.

Nakon izgradnje plinovoda, trebale su biti dodijeljene koncesije za distribuciju kako bi plin stigao do stanovništva i privrednika u srednjoj BiH.

Dodjela tih koncesije bila je obaveza vlasti Srednjobosanskog kantona (jedan od deset kantona u FBiH). Vlada tog kantona je ranije napravila studije ekonomske opravdanosti, a u okviru nje i idejni projekt distributivne mreže. No, od realizacije nije bilo ništa.

Poduzetnik iz Travnika Zoran Gazibarić kaže za RSE da nema saznanja da su privrednici na tom području proteklih godina anketirani o zainteresiranosti da u poslovanju koriste plin.

“Možda su to radili u nekim industrijskim granama, ali ja za to ne znam. Sigurno da bi to bilo dobro, pogotovo u vremenu kad je plin bio puno jeftiniji. No, sumnjam da to može bez mnogo potrošača i da se pusti”, ističe on.

Iako je plinovod udaljen tek nekoliko kilometara, toplana u Travniku, gradu u srednjoj BiH, danas radi na ugalj, a plin nemaju ni stanovnici ni industrijska zona na tom području.

Stanovnici Travnika bez plina

Stanovnici Travnika bez plina

Tahir Lendo, predsjednik Vlade Srednjobosanskog kantona nije želio za RSE razgovarati o razlozima neuspjeha ove investicije koje su vlasti entiteta Federacija BiH i tog kantona proglasile projektom od strateškog značaja. U kratkoj pisanoj poruci Lendo je tek naveo da “BH Gas” ima sve informacije i da ne može govoriti u ime te kompanije.

“Oni bolje znaju sve o tom projektu. On je primarni vod i bez izgradnje sekundarne mreže plinovoda prema potrošačima ne može biti u funkciji, a globalni svjetski poremećaji znatno utječu na interes za gasifikaciju u općinama u SBK”, naveo je Lendo.

Ni političke volje, ni kazne za odgovorne

Informacije o budućnosti plinovode Zenica-Travnik, koji je najavljivan kao početak strateškog projekta Južne interkonekcije, nema ni Odbor za energetiku industriju i rudarstvo Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kaže članica Odbora Sanela Klarić. Ona ističe da se plinski sektor u BiH generalno suočava s nedostatkom interesa i političke volje.

“Stvarna politička volje ne postoji, niti mehanizam kazne za one koji su dozvolili da takav projekt ostane nedovršen. Da se o njemu ništa ne zna i da se gube ogromna sredstva. Mi u Odboru nemamo nikakvu informaciju ili imamo vrlo šture. Više saznamo iz medija nego zvanično. Nije to jedini projekt za koji građani plaćaju kredite, za nešto što ne funkcioniše”, kaže Klarić.

BiH nema zakon o plinu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi se ova oblast uredila. Donošenje zakona ne dozvoljava entitet Republika Srpska, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.

Plinom se BiH snabdijeva putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora, te ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. Tim tokom plin stiže preko Bugarske i Srbije do jedinog ulaznog terminala u BiH, u mjestu Šepak kod Zvornika, na granici između BiH i Srbije.

Već prije ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara ove godine, Evropa je počela sa diversifikacijom u energetskom sektoru, s ciljem smanjivanja ovisnosti o ruskom izvozu.

Projekt “Južna interkonekcija”, vrijedan 196 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura), jedna je od najčešće spominjanih alternativa ruskom plinu u BiH.

Taj plinovod kojem je financijsku podršku dao i USAID, planira vlast Federacije BiH. No, tekst zakona kojim bi bila omogućena njegova izgradnja još nije prošao parlamentarnu proceduru u tom bh. entitetu.

Izvor

scroll to top