Close

Osmanović: SNSD i HDZ odbiju zakone bitne za članstvo u EU, a onda kažu dajte nam kandidatski status | RTV TK


 – Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Adil Osmanović je, govoreći kao uvodničar na sesiji „Kruga 99“ o temi „Unutrašnje blokade i kandidacijski status BiH u EU“, kazao da će Bosna i Hercegovina morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta.

On je podsjetio da je Evropska komisija krajem maja 2019. godine dostavila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Evropsku uniju (EU). Dodao je da, u svom mišljenju, Evropska komisija smatra da bi se pregovori za pristupanje BiH u EU trebali otvoriti kada se postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno s političkim kriterijima iz Kopenhagena.

Osmanović je napomenuo da je Direkcija za evropske integracije u oktobru 2020. provela istraživanje javnog mnijenja o podršci pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, te da se 75,65 posto ispitanika izjasnilo da je za ulazak BiH u EU. On smatra da je to visok stepen podrške građana BiH ulasku naše zemlje u EU „koju bi vlasti u BiH trebala imati na umu“.

– Nakon posljednje odluke Evropskog vijeća od 24. juna 2022. godine da se Ukrajini i Moldaviji da kandidatski status, postavlja se logično pitanje, da li su principi proširenja, koji imaju vrlo strogu uslovljenost, podjednaki za sve zemlje koje žele postati članice EU – naveo je Osmanović.

Podsjetio je da su ključne stvari koje treba što prije riješiti, usvajanje nekoliko važnih zakona iz 14 pririteta. Jedan je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH koji je, kako je kazao, usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine (PS) BiH u martu ove godine i podržan je od svih parlamentarnih stranaka osim SNSD-a i HDZ-a.

Drugi je Zakon o javnim nabavkama.

– Predstavnički dom PSBiH je u martu 2021. godine usvojio izmjene i dopune ovog zakona, ali to nije uradio Dom naroda, jer delegati iz SNSD-a i HDZ-a nisu podržali ovaj zakon – kazao je Osmanović.

Treći je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Osmanović je podsjetio da je u februaru ove godine Predstavnički dom usvojio izmjene i dopune ovog zakona i čeka se na usvajanje od Doma naroda, „odnosno njegovo prihvatanje ili odbijanje od strane SNSD-a i HDZ-a“.

Osmanović ističe da u BiH vrlo često tehnički zahtjevi u procesu evropskih integracija poprimaju političke konotacije.

– Mi smo jedina zemlja u regionu koja tehnička pitanja pregovaranja odobrava na sjednici vlade. U BiH često politički akteri u pitanjima važnim za evropske integracije ubacuju svoje političke želje, ambicije, koje nemaju nikakve veze s evropskim integracijama. Imamo primjer zasjedanja Doma naroda, gdje su na stolu bile izmjene tri pomenuta zakona, koji su vrlo važni na evropskom putu i čijim usvajanjem bi sigurno dobili kandidatski status, ali su odbijeni od delegata iz SNSD-a i HDZ-a, koji su glasali protiv – naveo je Osmanović. 

Po njegovim riječima, da paradoks bude veći, upravo su te iste partije nakon što su odbili te zakone, glasale za Deklaraciju kojom se poziva Evropska komisija da Bosni i Hercegovini dodjeli kandidatski status.

– Znači, odbijete zakone na putu EU, a onda kažete dajte nam kandidatski status, što je jako neozbiljno – smatra on. 

Kazao je da su unutrašnjo-politička pitanja sastavni dio ovoga procesa, „iako im tu nije mjesto“.

– Zato od Evropske komisije treba zatražiti da bude vrlo jasna u svojim zahtjevima – ne mogu se ustavne reforme odnositi samo na izborni proces kako je to bila tema zadnjih par mjeseci, a zaboraviti ustavne reforme koje su nužne za ispunjenje 14 prioriteta – mišljenja je Osmanović.

Napomenuo je da Mehanizam koordinacije gotovo ne funkcionira, „prije svega zbog blokada i neodazivanja predstavnika RS-a na sastanke“. Ocijenio je da aktivnosti koje se provode kroz Mehanizam koordinacije idu jako otežano, zbog njegove neefikasnosti i nefunkcionalnosti.

Po njegovim riječima, definitivno postoji potreba za detaljnom revizijom mehanizma koordinacije, kako bi se aktivnosti značajno ubrzale.

– Sve aktivnosti u procesu evropskih integracija u BiH se godinama odvijaju otežano zbog niskog nivoa odgovornosti državnih službenika, kao i čestog politiziranja. Nažalost, potrošili smo i suviše vremena razgovarajući o nemogućim izmjenama Izbornog zakona po želji i diktatu HDZ-a, umjesto da to isto vrijeme i energiju utrošimo u procesu evropskih integracija – istaknuo je Osmanović.

Po njegovim riječima, politika blokade države i državnih institucija, koja dolazi iz RS-a, prisutna je od općih izbora 2018. godine.

– Nakon snažnog pritiska administracije SAD i pojedinih evropskih vlada, ta politika je počela gubiti svoj intezitet. Toga su sve više svjesni i oni koji su radili na tim blokadama. Najviše štete upravo donose onima koji su ih kreirali i entitetu iz kojeg dolaze. Probudili su iz zimskog sna OHR i Bonske ovlasti. RS nikada nije lošije stajala u regionalnom i međunarodnom odnosu nego što je to slučaj sada, i upravo politika blokada je ponovno našu zemlju stavila na stol onih koji donose političke odluke u međunarodnim odnosima – kazao je Osmanović.

Naveo je da je ovaj proces integracija obostran interes i „nas i Evropske komisije, jer mi nigdje ne idemo iz Evrope, mi smo tu i BiH i cijeli zapadni Balkan“.

– Iskreno postoji i obaveza EU, da li ćemo na kraju mi biti dio EU rješenja ili dio EU problema to ovisi o Briselu i glavnim gradovima zemalja čanica EU, a ne samo od nas. Mi želimo biti dio EU rješenja – zaključio je Osmanović na današnjoj sesiji „Kruga 99“.

(RTVTK/FENA)

Izvor

scroll to top