Close

NJIMA BEBE ZIMI SPAVAJU NAPOLJU, ČAK I NA MINUS 30: TO JE RUTINA I U VRTIĆIMA, A EVO ZAŠTO RODITELJI TO RADE SA ZADOVOLJSTVOM



Ako vas put nanese u Švedsku, Dansku, Finsku i primijetite puno beba kako bezbrižno spavaju u svojim kolicima napolju, iako možda vremenski uslovi nisu idilični, zapravo izrazito je hladno, nemojte se začuditi! Ovo je ustaljena praksa u zemljama na sjeveru Evrope, a temperatura ispod nule ne sprječava roditelje da ostave svoje bebe na terasi, igralištu, ispred prodavnice ili restorana…

Dok roditelji ispijaju kafu ili kupuju svakodnevne potrepštine, bebe u Skandinaviji spavaju napolju, a postoje čak i namjenske zone samo za dječija kolica.

Ideja o “drijemkama na mrazu” nastala je u Finskoj početkom 20. stoljeća, kada je stopa smrtnosti među bebama bila veoma visoka. Arvo Ilpo, pedijatar, ukazao je na to da djeca ne bi trebalo da provode mnogo vremena u malim, zatvorenim i loše provjetrenim prostorijama jer su zbog toga sklonija virusima i bakterijama. Vjerovao je da djecu, od najranijih dana života, treba ojačati kako bi izdržala oštru finsku klimu. Njegove metode donijele su željeni efekat.

Tamošnji stručnjaci ističu nekoliko prednosti spavanja na svježem, ledenom vazduhu:

1. Duži i bolji san

2. Bolji imunitet

Spavanje napolju ne povećava rizik od infekcija, čak djeca koja drijemaju na hladnom imaju efikasniji imuni sistem i mnogo rjeđe oboljevaju.

3. Ulaganje u budućnost

Očvršćivanje djece od najmlađih godina dovodi do boljeg akademskog napretka kada krenu u školu. To je prvenstveno zbog činjenice da su otporniji na bolesti, pa mnogo manje izostaju sa časova. Naravno, Skandinavci ovu praksu preskaču ukoliko je kvalitet zraka u njihovom kraju loš ili ima previše smoga.

Najmlađeg Alfreda je svojevremno stavljala i dva puta dnevno da odspava napolju, a kada je napunio dvije godine spavao je napolju jednom dnevno po sat i po vremena. I Lizina majka je to radila sa njom, dok je bila beba. A Lizinog oca Pitera je majka takođe ostavljala u kolicima ispred kuće, i unosila bi ga unutra tek kada bi temperatura pala na -10.

I dan danas, većina vrtića u Švedskoj njeguje ovu rutinu, pa nije rijetkost vidjeti redove dječjih kolica poredanih u snijegu u vrijeme spavanja. Postoje čak i predškolske ustanove u kojima djeca sve vrijeme provode na otvorenom, od 9 do 15 sati. Djeca na svježem zraku rade sve što bi i u zatvorenom, a unutra ulaze samo u vrijeme obroka ili kada je neobično hladno.

O tome da li ova skandinavska praksa ima utemeljenje u stvarnosti i da li djeca koja spavaju na otvorenom zaista “zarade” manje prehlada i slčnih stanja, stavovi stručnjaka su podijeljeni. Pedijatar Margareta Blenu akcentovala je da izvješetaji švedske agencije za zaštitu životne sredine pokazuju suprotne rezultate.

scroll to top