Njemačka namjerava da zatvori skoro polovinu svog nuklearnog kapaciteta prije kraja godine, što će dodatno opteretiti evropske mreže koje su već pogođene jednom od najgorih energetskih kriza u historiji kontinenta.
Zatvaranjem Gronde, Gundremingen C i Brokdorf, što je još jedna etapa ukidanja nuklearnog programa u Njemačkoj, ostaće samo tri nuklearne elektrane, koje će biti ugašene do kraja 2022. godine.
Pored pritisaka u snabdijevanju, zatvaranje uklanja ključni izvor energije sa niskim sadržajem ugljenika u zemlji sa sve većim emisijama gasova staklene bašte, prenosi Blumberg.
Nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine, Njemačka je obećala da će zatvoriti sve svoje reaktore. U to vrijeme, zemlja je bila lider u obnovljivim izvorima energije, ali sa postepenim ukidanjem svog nuklearnog programa, sve se više oslanja na ugalj i lignit za proizvodnju električne energije. Nacija je zaostala u trci za nultu neto emisiju nakon velikih ustupaka lobija za ugalj, demonstranata protiv vjetra i industrije, posebno proizvođača automobila.
Nuklearne elektrane su dizajnirane da proizvode energiju 24 sata dnevno, pružajući dragocenu podršku kada vjetar ne puše ili nema sunca. Iako su gašenja poznata godinama i malo je vjerovatno da će izazvati novi skok cijena, uklanjanje četiri gigavata osnovne proizvodnje ukazuje na pad kapaciteta u Njemačkoj. To je jedan od razloga zašto će sljedeće godine cijene biti veće – struja za isporuku 2022. ove godine je poskupila više od pet puta.
Povećano oslanjanje na fosilna goriva dodatno će povećati emisije gasova staklene bašte, a Njemačka nije usamljena u tome. Brojne evropske zemlje povećale su proizvodnju energije na ugalj posljednjih meseci pošto zalihe gasa nisu zadovoljile rastuću potražnju, a proizvodnja vetra opala.
Njemačka namjerava da ugasi svu proizvodnju uglja do 2038. godine, a broj elektrana na lignit će do 2024. biti smanjen za skoro 16 posto. Do tada će visoke cijene ugljenika i ekspanzija obnovljivih izvora energije „snažno smanjiti” njemačku proizvodnju uglja, rekao je.Međunarodna agencija za energiju.
I taj trend će se ponoviti, i veliki dio Evrope će odlučiti da „izađe iz uglja“, što će dugoročno dovesti do povećanja instalirane obnovljive energije, kaže Sabrina Kernbihler, analitičar u S&P Global Platts.
Međutim, kratkoročno, ugalj pomaže u premošćivanju nedostataka u snabdijevanju. Njemačka kompanija, Uniper SE, odložila je planiranu demontažu svoje termoelektrane na ugalj Šolven-B za 2023. godinu nakon kašnjenja u izgradnji zamkenske gasne jedinice na istoj lokaciji. Ovo će donijeti olakšanje kako se tenzije na tržištu nastave. Ali to neće pomoći Njemačkoj da postigne cilj nulte emisije.
