Close

Nekom rat, nekom brat: Kako banke u FBiH zarađuju više nego prije krize


Privreda i građani plaćaju enormno visoke naknade za usluge banaka, a kamatne stope nisu poticajne, kaže Gavran.

Nakon što je Agencija za bankarstvo Federacije BiH objavila preliminarne podatke o dobiti bankarskog sektora u prvih devet mjeseci ove godine, postalo je jasno da je kriza uzrokovana pandemoijom koronavirusa ipak bila “nekom’ rat, a nekom’ brat”.

Devet mjeseci

Naime, za prvih devet mjeseci ove godine banke u Federaciji BiH iskazale su pozitivan rezultat u iznosu od 264 miliona KM, što je za 112,8 miliona KM više u odnosu na isti period 2020. godine, pokazju podaci Agencije za bankarstvo FBiH.

Na prvi pogled očekivano je da ove godine banke imaju bolje rezultate u odnosu na prošlu koju je u značajnoj mjeri obilježila neizvjesnost i kriza zbog pandemije koronavirusa. Međutim, neočekivano je da je zarada banaka u FBiH u prvih devet mjeseci ove godine viša čak i u poređenju s istim periodom 2019. godine, dakle prije početka pandemije.

Podsjećamo, sve banke sa sjedištem u FBiH iskazale su pozitivan finansijski rezultat za prvih devet mjeseci ove godine.

Dakle, prema izvještajima banaka, u prvih devet mjeseci ove godine ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 917,7 miliona KM i u odnosu na isti period prethodne godine veći su za 46,9 miliona KM ili za 5,4 posto.

Kad je riječ o strukturi prihoda, onda imamo podatak da su banke na kamatama i sličnim prihodima zaradili čak 56,8 posto ukupne dobiti, dok operativni prihodi učestvuju sa 43,2 posto. U odnosu na isti period prethodne godine, došlo je do smanjenja učešća prihoda od kamata i sličnih prihoda za 3,3 procentna poena, koliko iznosi povećanje učešća operativnih prihoda. Ukupni kamatni i slični prihodi su u posmatranom periodu zabilježili smanjenje od 2,7 miliona KM ili 0,5 posto.

U istom periodu smanjeno je učešće kredita i potraživanja po poslovima lizinga u ukupnoj aktivi za 0,2 procentna poena (sa 63,5 na 63,3 posto), dok je prosječna ponderisana NKS na kredite povećana sa 3,14 na 3,28 posto.

Kamatni prihodi

Ukoliko se posmatra sektorska struktura ostvarenih kamatnih prihoda, najveći dio odnosi se na prihode od stanovništva (61,4 posto), iako krediti stanovništvu čine 46,8 posto ukupnog kreditnog portfolija bankarskog sektora FBiH, zbog veće prosječne NKS, koja za stanovništvo iznosi 5,28 posto, a za privredu 2,48 posto, prema podacima Agencija za statistiku BiH.

Od ukupnih kamatnih prihoda, na prihode od privatnih preduzeća odnosi se 29,2 posto, od vladinih institucija 4,9 posto, a od javnih preduzeća 1,6 posto.

Ukupni operativni prihodi su u posmatranom periodu zabilježili povećanje od 49,7 miliona KM ili 14,3%.

U strukturi ukupnih operativnih prihoda, najveća stavka su prihodi po naknadama za izvršene usluge koji su zabilježili povećanje za 38,4 miliona KM ili 15,3 posto. Prihodi iz poslovanja sa devizama ostvarili su najveću stopu rasta od 26,9 posto, odnosno veći su za 10,9 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine.

Ekonomista Igor Gavran za UNA TV kazao je da ovaj izvještaj jasno pokazuje kako banke ne samo da nisu podijelile teret krize sa privredom i građanima već su ostvarile nemoralno visok profit i iskoristile krizu slično kao ratni profiteri iskoriste ratove.

Maksimilizacija profita

“Naravno, takvo ponašanje je potpuno očekivano i većina subjekata u kapitalizmu će se jednako truditi maksimizirati profit. Ali nije svakome omogućeno da ovako djeluje. Obično se odsustvo bilo kakvih ograničenja naknada ili kamata koje banke obračunavaju pravda očuvanjem stabilnosti finansijskog sektora, ali jedini rezultat koji vidimo jeste da banke akumuliraju enorman profit, privreda i građani plaćaju enormno visoke naknade za usluge banaka, a kamatne stope na kredite su i dalje iznad nivoa koji poticajno djeluje da privredni razvoj. Ne samo to nego se novac radije zadržava neiskorišten nego da se plasira privredi pod povoljnijim uslovima”, smatra Gavran.

Dodaje da izvještaj pokazuje i koliko su pogrešne i neefikasne bile reakcije vlasti i regulatora početkom krize kada su odbijali aktivniji angažman na zaštiti dužnika i sveli ga na tzv. moratorije i odgode otplate koje su u stvari dugoročno samo povećavale iznos dugova i stvarale dodatnu zaradu bankama.

“Sve ovo potvrđuje i struktura ostvarenog profita, gdje ogroman dio potiče iz naknada za bankarske usluge, dakle transakcije bez ikakvog rizika koje uopšte ne bi trebale biti primarna bankarska aktivnost, a čime se potvrđuje da su ove naknade nerazumno visoke. Također je zabrinjavajući udio profita iz kamata na kredite stanovništvu i općenito udio kredita stanovništvu u odnosu na privredu dok ogromna sredstva ostaju neplasirana. Ponovno znak da banke fokusiraju svoje poslovanje na oblasti gdje sa najmanje rizika ostvaruju najveću zaradu umjesto da aktivno doprinose ekonomskom razvoju finansiranjem privrede povovljnim kreditima koji bi koristili i bankama i privrednicima i svima nama”, naglasio je Gavran.

Prema njegovim riječima, ako se može ograničiti ekstra profit trgovaca ili prometnika naftnim derivatima kada zloupotrijebe tržišnu poziciju i ograničiti njihove marže, šta sprijecava vlasti i regulatora da reaguju na sličan način ako je očigledno da bankarski sektor ostvaruje nadrealno visok profit u periodu teške krize i gubitaka u realnom sektoru privrede?

“Umjesto slavljenja ‘stabilnosti i uspješnog poslovanja bankarskog sektora’, zašto ne analiziraju doprinos odnosno štetu koje su ovakvi rezultati kreirali u privredu i stanovništvu? Zar ne bi bilo bolje da su niže naknade i kamate kreirale uštede kod privrede i građana dok bi banke i tada pozitivno poslovale a vjerovatno i osjetile veću tražnju za kreditima i dugoročno i one poslovale bolje?”, upitao je Gavran.

Naglasio je da je svakako pozitivno da banke i cjelokupan finansijski sektor budu stabilni i posluju pozitivno, ali nije pozitivno i nije normalno da bilo koji sektor ostvaruje enorman ekstra profit u krizi bez ikakvog osjećaja solidarnosti i brige za interese svojih klijenata pa i sebe samog umjesto kratkoročnog maksimiziranja profita.

“I nije dobro ni normalno da ovakvo stanje vlasti i regulator izgleda smatraju dobrim i normalnim jer ni na koji način ne djeluju da ga promijene”, zaključio je Gavran.

scroll to top