Close

MOŽE LI ‘NA TEKU’: POSKUPLJENJA GRAĐANE TJERAJU NA ZADUŽIVANJA



Građani BiH kredite podižu kako bi osigurali životne namirnice i zadovoljili svakodnevne potrebe dok se rijetki odlučuju na neke velike investicije.

Situacija je još teža posljednje dvije godine. Prvo nas je pogodila pandemija, a zatim i agresija na Ukrajinu, što je dovelo do toga da su cijene svega, posebno hrane, odletjele u nebo, piše Večernji list BiH. To se vidi po strukturi kredita u kojoj je sve više potrošačkih i nenamjenskih, kao i kartičnih.

Kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka u martu 2022. godine iznosila je 10,5 milijardi KM dok je na kraju 2021. iznosila 10,4 milijardi KM, ističu iz Centralne banke BiH. Navode kako kreditna zaduženost stanovništva umjereno raste, pa je godišnji rast u martu iznosio 5,5 posto.

– Na početku godine došlo je do kratkotrajnog smanjenja kredita, ali su nakon toga opet počeli rasti – navode iz Centralne banke. Podaci pokazuju da je tokom 2021. zabilježen porast za razliku od recesijske 2020. u kojoj nije bilo značajnijeg rasta kredita. Prema podacima Centralne banke BiH, zaduženja građana na kraju ožujka ove godine činila su polovinu ukupnih kredita koji su iznosili 21,5 milijardi KM. U poređenju s kreditnom zaduženošću mjesec ranije, ukupni krediti u martu veći su za 195,6 miliona KM, a krediti građana za 85,8 miliona maraka.

Ekonomist Zoran Pavlović ističe da ove brojke pokazuju kako sve teže živimo te da rješenje pronalazimo u novim zaduženjima.

Istraživanja provedena prije pandemije pokazala su i da čak 73,1 posto  stanovništva u BiH redovito posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na budžet predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM. Najmanje polovina stanovništva nema mogućnost redovnog održavanja tekuće potrošnje.

Zbog toga su prisiljeni na zaduživanje, pa kad prime plaće ili mirovine, vraćaju dug i tako čine svaki mjesec. Oni kojima treba više novca, uglavnom moraju dizati kredite jer su rijetki prijatelji koji im mogu pomoći. Ljudi kojima treba manje novca, uglavnom za neki neplanirani trošak, mogu se snaći kod rodbine i bliskih osoba.

Kada im novac hitno zatreba, gotovo polovina građana BiH za pomoć će se obratiti nekom iz obitelji dok će desetak posto njih novac tražiti od poslodavca, što je daleko više od postotka onih koji će posegnuti za kreditom u nekoj banci ili mikrokreditnoj organizaciji.

Ovo su potvrdila istraživanja stranih agencija, koje su došle do rezultata da će, kad im hitno zatreba gotovina, čak 49 posto  građana BiH na vrata zakucati nekom od rodbine, kako bi izbjegli “obijati” druge pragove, prije svega one “bankarske”.

S obzirom na rast kredita u bh. bankama, građanima treba sve više novca, a sve je manje rodbine i prijatelja koji im mogu pomoći.

scroll to top