Close

‘Eksplozija’ interesovanja inostranih radnika za posao u Republici Srpskoj


Suha Jildirim, 30-godišnji inženjer iz Ankare radi već šest mjeseci u Banjaluci kao nadzorni radnik. Jildirim je odgovoran za sva gradilišta firme “Bosfor Mason Construction” na kojima se nalaze turski radnici.

“Radnici iz Turske su širom svijeta prepoznatljivi po poslu u građevinarstvu, a on je svugdje isti, željezo, beton, oplata, mi to odradimo i idemo dalje”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Jildirim.

Jildirim: Želim što duže da ostanem na ovim prostorima

Radnici poput Jildirima će mnogo lakše moći da se zaposle u Bosni i Hercegovini, nakon najavljenih izmjena zakona o zapošljavanju stranaca u Republici Srpskoj (RS), jednom od dva bh. entiteta.

Prema zakonskim izmjenama o kojima se raspravljalo u Narodnoj skupštini RS 1. juna, procedura za pribavljanje dokumenata potrebnih za radnu dozvolu će biti pojednostavljena, a biće skraćeno vrijeme njenog izdavanja.

Inženjer iz Turske pojašnjava da je ranije već radio sa direktorom ove firme, on ga je pozvao u BiH, te se tu i zaposlio. Za početak – važeća diploma je bila ključna.

“Nakon toga, pošto sam već nekad boravio na Balkanu, imam tu iskustva, već smo znali šta je potrebno, da prođem ljekarski pregled, trebalo je da imam urednu prošlost iza sebe, da su moji papiri uredni. Sve sam predao firmi, nakon čega su oni rješavali dozvolu za mene”, priča Jildirim.

Na gradilištu firme "Bosfor Mason Construction" u Banjaluci u zavisnosti od količine posla radi od 20 do 35 ljudi

Na gradilištu firme “Bosfor Mason Construction” u Banjaluci u zavisnosti od količine posla radi od 20 do 35 ljudi

Kada je došao u Banjaluku i vidio mogućnosti firme, stupio je u kontakt sa radnicima iz Turske, te su i oni nakon riješene dokumentacije došli da rade.

On u Turskoj ima kćerku, a trenutno živi sam u jednom stanu u Banjaluci. O zaradi ne bi da govori, ali kaže da kao i drugi radnici “može fino da se uštedi”.

“Ja iskreno želim što duže da ostanem na ovim prostorima. Da li će to biti ova ekipa radnika, ili neka druga ekipa radnika, ne znam, ali ja želim da budem što duže ovdje, jer mi se ovdje sviđa”, ističe Jildirim.

Kako teče procedura?

Dodaje da ni on ni radnici nemaju problema sa vlastima, jer imaju sređenu dokumentaciju i ne upadaju u probleme:

“Policija nekad zaustavi radnike na ulici, ali nakon što vidi isprave, da se radi o firmi ‘Bosfor’, nemaju nikakvih problema. Ljudi žele da nam pomognu, svi shvataju da se radi o strancima.”

Vrlo rijetko se dešava da radnici odustanu od posla u BiH i vrate se u Tursku

Vrlo rijetko se dešava da radnici odustanu od posla u BiH i vrate se u Tursku

Direktor firme “Bosfor Mason Construction”, Božidar Golubović, u pismenom odgovoru za RSE pojašnjava da radnici dostavljaju potrebnu dokumentaciju, što je preduslov za dobijanje boravišne dozvole, nakon koje radnici nesmetano mogu da rade u BiH.

“Radnici su prijavljeni na firmu i imaju sva prava kao i domaći radnici, što je zakonski regulisano. Trenutno je kod nas angažovano oko 60 stranih radnika na području Banja Luke, Laktaša i Kotor Varoša. Radnicima je obezbjeđen smještaj i hrana a ostalo u skladu sa zakonom o radu Republike Srpske”, pojašnjava Golubović.

U firmi rade prevodioci koji komuniciraju sa njima. Golubović kaže da procedura za zapošljavanje stranaca nije ni jednostavna ni jeftina, ali da oni to opravdavaju kroz svoj rad.

Radne dozvole, potrebne za obavljanje posla u BiH, ne mogu da se izdaju na rok duži od godinu dana.

Šta donose nove izmjene zakona?

Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva Republike Srpske se mijenja, tako što je Zavod za zapošljavanje RS dužan da u roku od 15 dana donese rješenje o prihvatanju ili odbijanju zahtjeva za radnu dozvolu.

Do sada, vremenski rok nije postojao.

Osim toga, Zavod priznaje i ljekarsko uvjerenje koje je izdao nadležni organ zemlje iz koje ta osoba dolazi.

Do sada je to morala da utvrdi zdravstvena ustanova u RS.

U nadležnom Ministarstvu očekuju da će ove promjene da pomognu u rješavanju problema nedostatka potrebne radne snage u Republici Srpskoj.

“Zakon se mijenja zbog pojednostavljenja procedura za dobijanje radne dozvole i skraćenje roka za njeno dobijanje. Poslodavci su prigovarali zbog dužine čekanja na dobijanje radne dozvole”, rekla je za RSE Mira Vasić, pomoćnica ministra rada i boračko invalidske zaštite RS.

Stanje tržišta rada u RS

Božidar Golubović pozdravlja izmjene zakona i ocjenjuje da su potrebne, jer na tržišu rada nema dovoljno kvalifikovane radne snage.

“Najvažnije je proširiti kvote za zaposlenje stranih radnika i skratiti zakonski predviđene rokove za izdavanje radne i boravišne dozvole”, ističe Golubović.

Poslodavci u RS kažu da se radi o izmjenama zakona koje su oni tražili i da će one biti dovoljne, te da se posljednjih mjeseci bilježi eksplozija interesovanja za uvoz radne snage.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za RSE kaže da su “kvote za zapošljavanje stranaca za ovu godinu potrošili već u mjesecu aprilu”.

“U prethodnom periodu je Vlada donosila odluku od 600 radnih dozvola, i bilo je iskorišteno oko 400. Međutim, ove godine smo za četiri mjeseca potrošili 600 radnih dozvola, i sad je otišao predlog prema Vladi da 1.200 novih radnih dozvola, naravno ukoliko bude veće interesovanje, sigurno smo da će Vlada izaći u susret”, ocjenjuje Trivić.

Podsjeća da regularno zaposleni strani radnici imaju ista prava i obaveze kao domaći radnici.

“Uglavnom se radi o težim poslovima, poljoprivreda, ugostiteljstvo, kuhari, pomoćno osoblje, radno intenzivne industrije od obućarstva nadalje. Trenutno su najzastupljeniji radnici iz Turske, na gradilištima, međutim već su se pojavile agencije koje dovode radnu snagu iz Indije, iz Bangladeša, Nepala i Kube”, kaže Trivić.

On podsjeća da su prošle godine, tokom sezone berbe voća, u RS dolazili radnici iz Turske da rade sezonski. Objašnjava da postoje dva tipa radnika od onih koji dolaze iz inostranstva.

“Imamo stručnu radnu snagu – recimo mesari, koji poznaju svoj posao i ostvaruju čak veću normu od domaćih radnika, dok s druge strane imamo fizičke radnike, koji rade isto kao i naši radnici”, naglašava Trivić.

Koji profili nedostaju u Federaciji BiH?

Zakonske procedure za uvoz radne snage u drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, trenutno su rigorozne, kompleksne i spore, tvrde u poslovnoj zajednici.

“Situacija sa radnom snagom je kritična. Radno sposobno stanovništvo odlazi, i ovo je postao jedan pravi egzodus”, ocjenjuje Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za RSE.

Prema njegovim riječima, “RS ima tu sreću da ima jedan birokratski aparat koji je jednostavniji, fleksibilniji, koji brže donosi odluke”, te se nada da će FBiH donijeti slične reforme.

Podsjeća da su radili zadnjih nekoliko mjeseci sa federalnim Zavodom za zapošljavanje na izmjeni zakonodavstva, ali da nisu napravili nikakve konkretne korake prethodnih par mjeseci.

Kaže da postoji mogućnost da će firme preko RS početi da uvoze radnu snagu u FBiH.

“Da će se formirati kompanije u RS i uvoziti radnu snagu u FBiH, a tada će i porezi i doprinosi i sve ostalo ići u RS. Ljudi registruju kompaniju u RS, uvezu radnu snagu jer je to jeftinije, jednostavnije, brže i naprave poslove u Federaciji BiH, što je sasvim legitimno i legalno”, upozorava Smailbegović.

On tvrdi da trenutno postoji nekoliko grana privrede koje su ugrožene masovnim odlascima iz države – ali i time što mladi ne žele da rade teže poslove.

“Građevina je najugroženija, to je težak posao, radi se na otvorenom, zatim je tu industrija (proizvodnja, rad sa mašinama, teži fizički poslovi itd), uslužni sektor. Pogotovo ljeti, dobar dio naših radnika ode u Hrvatsku i Crnu Goru, te nedostaje u restoranima, hotelima, konobari, spremačice, kuvari… dodao bih tu i vozače, a njih je mnogo otišlo za Njemačku i Sloveniju”, računa Smailbegović.

On dodaje da je potrebno da se kvote za zapošljavanje stranaca uvećaju za nekoliko hiljada, ali, ukoliko procedure ne postanu fleksibilnije – kvote ništa ne znače.

“Šta će vam kvota ako vama treba šest mjeseci, godina dana, da završite papire za jednog radnika”, zaključuje Smailbegović.

Zašto se ne zna koliko radnika nedostaje u BiH?

Prema trenutnim procedurama, strani radnici u BiH se zapošljavaju na osnovu godišnjih kvota.

Entitetski zavodi za zapošljavanje, kao i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta, na osnovu preporuka poslovne zajednice prave procjenu potreba za zapošljavanjem stranih radnika.

Ove preporuke idu ka Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja to proslijeđuje Ministarstvu civilnih poslova BiH, koje sastavlja Prijedlog godišnjih kvota radnih dozvola.

Ovaj dokument se kasnije upućuje Savjetu ministara BiH na usvajanje.

Odluka o utvrđivanju godišnje kvote za 2022. još nije usvojena. Prema tom dokumentu, ona iznosi 1.360 radnih dozvola, od čega 670 za FBiH, 600 za RS i 90 za Brčko Distrikt.

U 2021. godini, stranim radnicima je izdato 2.775 važećih radnih dozvola, i to 955 onih koje se računaju u kvotu i 1.820 dozvola izdatih nezavisno od kvote.

Izdata je 1.721 radna dozvola u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 917, a u Brčko Distriktu 137.

Najviše radnih dozvola je izdato strancima u oblasti trgovine na veliko i malo, te popravke motornih vozila – 527, za poslovanje nekretninama su izdate 343 dozvole, a u građevinarstvu 286 radnih dozvola.

Što se država porijekla tiče – najviše stranih radnika u BiH je iz Srbije, i to 622. Na drugom mjestu je Turska, sa 334 izdate radne dozvole, te Hrvatska sa 193.

Izvor

scroll to top