Close

Drvo prijateljstva učenika s istočne i zapadne strane Mostara


Klara Vrbić iz Mostara, učenica četvrtog razreda Osnovne škole Ivan Gundulić na zapadnoj strani grada, gdje većinski živi hrvatsko stanovništvo, posadila je sa svojim vršnjacima drvo prijateljstva u dvorištu škole na istočnoj strani grada, za koji se 27 godina nakon rata može kazati da je podijeljen.

Za Klaru je ovo iskustvo bilo dragocjeno.

“Imam mnogo dobrih ljudi i prijateljica mojih koje sam stekla zahvaljujući ovom projektu”, kazala je Klara Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Njena vršnjakinja, 12-godišnja, Ema Vejzović iz istočnog Mostara ide u Četvrtu osnovnu školu u čijem dvorištu je posađeno drvo prijateljstva.

Druženje s drugarima s druge strane, kaže, pomoglo joj je da upozna svačija iskustva.

“Mnogo sam dobrih prijatelja stekla kroz ovaj projekat i bilo mi je jako drago učestvovati. Veću puno šansu pruža da djeca steknu mnogo više prijatelja”, rekla je za RSE.

Sadnju drveta prijateljstva realizirale su dvije škole, jedne koja nastavu izvodi na hrvstakom jeziku, i druge na bosanskom jeziku iz različitih dijelova grada.

Drvo prijateljstva posađeno je 3. juna, kroz zajednički projekat tzv. integrativnog obrazovanja, u kojem su, u organizaciji nevladine organizacije koja potiče iz Norveške, Nansen dijalog centar (NDC) Mostar – u dvorištu Četvrte osnovne škole u Mostaru, nakon što je prošle godine takvo drvo posađeno ispred Osnovne škole Ivana Gundulića.

Tri obrazovna sistema

Projekt menadžer Nansen dijalog centra (NDC) Mostar Vernes Voloder, izjavio je kako se kroz provođenje projekata već godinama zalažu za uvođenje različitih vrijednosti u obrazovni sistem u BiH.

Projekt menadžer Nansen dijalog centra Mostar Vernes Voloder

“Mislimo da tri obrazovna sistema koja su nastala kao rezultat ratnih djelovanja ne doprinose procesu izgradnje mira u post-konfliktnoj Bosni i Hercegovini”, rekao je Voloder.

Škole u BiH rade prema programu na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku.

On je istakao da je posljedica podjele u obrazovanju u BiH i Mostaru činjenica da se djeca ne poznaju, da nastavnici s vremena na vrijeme organiziraju zajedničke aktivnosti, ali da se povremeno događa ulično nasilje, dok je prisutan visok stepen nerazumijevanja i netolerancije.

“Ono što mi želimo uraditi jeste da upravo realizacijom ovih zajedničkih obrazovnih programa gradimo mostove između svih osnovnih škola u Gradu Mostaru, ali i šire”, rekao je Voloder.

Iz NDC-a Mostar je saopćeno i kako je u projektu, koji je obuhvatio i sadnju “drveta prijateljstva”, u protekloj školskoj godini, učestvovalo više od 40 osnovaca iz navedene dvije osnovne škole, sudjelujući u “sistemskim, strukturnim, aktivnostima”, a ne u jednoj, “instant radionici”.

Ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića Mostar Marija Jurčić izjavila je za RSE kako učešćem u ovakvim projektima žele postići da na ovim prostorima više nikada ne bude koncentracionih logora i ratova.

Direktorice škola iz Mostara s organizatorima projekta, 3. juni 2022.

Direktorice škola iz Mostara s organizatorima projekta, 3. juni 2022.

“Pokušavamo svi skupa izgraditi kvalitetno obrazovanje, zasnovano na vrijednostima mira, uvažavanja različitosti, tolerancije. Nekada me žalosti činjenica da i 30 godina nakon rata i dalje govorimo o miru, uvažavanju različitosti, što bi se sve trebalo i podrazumijevati”, naglasila je Jurčić.

Direktorica Četvrte osnovne škole Mostar Seada Kuštrić izjavila je za RSE da već godinama postoji saradnja između te i OŠ Ivana Gundulića.

“Mi, jednostavno, smo partneri, saradnici, razmjenjujemo ideje, razgovaramo sa djecom o bogatstvu različitosti, ali i o vrijednostima svog identiteta. Znači, nešto što bismo voljeli da vidimo i u našem gradu, državi. U svakom slučaju, kako bi se trebali ponašati tinejdžeri, osnovci, u 21. vijeku”, kazala je Kuštrić.

Dvanaest ministarstava obrazovanja

U Mostaru, najvećem gradu na jugu BiH, zvanično postoje 24 osnovne i 19 srednjih škola.

Škole su uglavnom odvojene, nalaze se ili u istočnom ili u zapadnom dijelu grada. Škole u istočnom dijelu Mostara izvode nastavu po planu i programu entiteta Federacija BiH, na bosanskom jeziku, dok škole u zapadnom dijelu grada rade po hrvatskom planu i programu i na hrvatskom jeziku.

U BiH obrazovanje je podijeljeno između različitih nivoa vlasti. Na nivou države ne postoji ministarstvo obrazovanja.

U entitetu Republika Srpska, za tu oblast nadležno je Ministarstvo prosvjete i kulture.

U entitetu Federacija BiH, federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke ima više savjetodavnu i ulogu koordinacije, dok je ključna nadležnost u rukama ministarstava obrazovanja svakog od deset kantona u Federaciji BiH. Svoje propise o obrazovanju ima i Distrikt Brčko.

U Federaciji BiH prisutan je i fenomen tzv. dvije škole pod jednim krovom, odnosno situacija u kojoj te škole formalno imaju ujedinjenu upravu, ali se nastava odvija odvojeno na bosanskom i hrvatskom jeziku.

Prema ranijem izvještaju Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), fenomen “dvije škole pod jednim krovom” prisutan je u tri kantona – Hercegovačko-neretvanskom (HNK), Srednjobosanskom (SBK), te Zeničko-dobojskom (ZDK), u ukupno 56 obrazovnih institucija, i to u njih 36 u SBK, 16 u HNK, te 4 u ZDK.

U tim školama, učenici Bošnjaci i Hrvati uče po različitim programima, dok đaci Srbi biraju između bosanskog ili hrvatskog nastavnog plana.

Sadnja drveta doprinosi promociji tolerancije, mirnog razrješenja konflikta, uvažavanja drugog i drugačijeg, poručili su organizatori projekta sadnje drveta prijateljstva dvije škole iz dva dijela Mostara; 3. juni 2022.

Sadnja drveta doprinosi promociji tolerancije, mirnog razrješenja konflikta, uvažavanja drugog i drugačijeg, poručili su organizatori projekta sadnje drveta prijateljstva dvije škole iz dva dijela Mostara; 3. juni 2022.

Da li bi se susretali bez međunarodnih projekata?

Projekt menadžer NDC-a Mostar Vernes Voloder naglasio je značaj provođenja projekata poput onog u sklopu kojeg je posađeno drvo prijateljstva, među školama koje rade po različitim nacionalnim nastavnim planovima i programima.

“Mislimo da upravo ovaj vid aktivnosti doprinosi promociji tolerancije, mirnog razrješenja konflikta, uvažavanja drugog i drugačijeg, i svih ovih vrijednosti koje mi, zaista moram reći, očajnički trebamo, ako želimo da vidimo BiH kao održivu, stabilnu, zemlju koja prati – moramo tako reći – evropske vrijednosti”, kazao je Voloder za RSE.

On je dodao da projektne, kao vannastavne aktivnosti, prate redovan obrazovni proces.

“Mogli ste primijetiti da zaista djeci, ali i školama, treba ovakva vrsta neformalne edukacije, gdje će se upoznavati, gdje će širiti svoje horizonte i na taj način doprinositi izgradnji mira u Mostaru, ali i šire”, istakao je Voloder.

Zabilježeni sukobi među srednjokolcima

U Mostaru je proteklih godina zabilježen niz incidenata među učenicima, pogotovo srednjih škola, koji se mogu dovesti u etnički kontekst.

Nedavno je, 25. maja, grupa maturanata iz škola na hrvatskom jeziku, uprkos policijskoj pratnji, u koloni skrenula s dozvoljene rute kretanja, te su izazvali incident na mostarskom Bulevaru, bivšoj liniji razdvajanja, pjevajući navijačke pjesme i koristeći pirotehnička sredstva.

Bacili su i baklju na jedan kafić s istočne strane Bulevara. Prema tvrdnjama svjedoka, požar je spriječio jedan od policajaca, koji je uklonio baklju s krova ugostiteljskog objekta.

Zbog svega se nameće pitanje da li bi djeca u Mostaru imala priliku da se druže i upoznaju, da nije projekata njihovog povezivanja koje provode nevladine organizacije?

“Sve ovisi o ljudima koji vode i koji rade u određenim školama. Ja vjerujem da bi mi, evo konkretno govorim o sebi i o gospođi Kuštrić, da bi mi nekako i bez ovih projekata, ali sigurno ne u ovolikoj mjeri – jer, nevladine udruge, zajedno sa (kantonalnim, op. RSE) Ministarstvom obrazovanja daju nam doista veliku potporu i veliki su nam suradnik na našem putu ka ostvarenju zajedničkog cilja”, kazala je o tome za RSE ravnateljica OŠ Ivana Gundulića u Mostaru, Marija Jurčić.

Ona je naglasila da ta škola, zajedno s Četvrtom osnovnom školom Mostar, već sedam-osam godina sarađuje na brojnim projektima.

“Za učitelje mogu reći da su već postali pravi prijatelji, što nas doista raduje. Ono što je ostavilo najvećeg traga jest zajednički susreti i zajednički posjet učenika naše dvije škole (pravoslavnoj, op. RSE) Sabornoj crkvi, (katoličkom, op. RSE) samostanu, džamiji, kako bi se djeca bolje upoznala, jer iz svakog neznanja rađa se nepovjerenje i da dalje ne govorimo što se dalje rađa”, istakla je Jurčić.

Direktorica Četvrte osnovne škole, Seada Kuštrić smatra da projekti nevladinih organizacija na povezivanju djece u svakom slučaju “podstiču, motivišu”.

“Oni malo više to intenziviraju i tome slično. A da li bi bilo? Mislim da bi. Bar što se tiče Osnovne škole Ivana Gundulića i Četvrte osnovne škole”, kazala je Kuštrić.

Zajedno s učenicima i nastavnicima dvije škole, drvo prijateljstva posadili su i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Rašid Hadžović, te ambasador Kraljevine Norveške u BiH Olav Reinertsen.

“Nama je veoma bitno da se djeca druže, da posebno u gradu Mostaru imamo jedan zajednički rad svih onih koji su uključeni u obrazovni proces, a posebno naših učenika koji su budućnost Bosne i Hercegovine”, izjavio je ministar Hadžović.

Ambasador Olav Reinertsen je ukazao na značaj rada organizacije Nansen dijalog centar u Mostaru, u projektima koji povezuju učenike iz škola s različitim planovima i programima.

“Upravo stoga međunarodna zajednica bi trebala podržavati projekte poput ovog. Vidimo te izazove i u Mostaru, i svakako trebamo, zajedno sa lokalnim političarima, nastaviti ovaj veoma važan rad”, istakao je Reinertsen.

Kritike State Departmenta i Evropske unije

U nedavnom redovnom godišnjem izvještaju o stanju vjerskih sloboda u svijetu američkog State Departmenta spominje se i obrazovanje u Bosni i Hercegovini.

Dokument State Departmenta poziva se i na izvještaj Evropske komisije o BiH za 2021. godinu, koji navodi kontinuiranu etničku segregaciju i diskriminaciju u obrazovnom sistemu.

Tako se u navedenom dokumentu Evropske komisije uz ostalo navodi da su potrebne značajne reforme, kako bi se svim građanima u Bosni i Hercegovini omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse “dvije škole pod jednim krovom”.

Izvor

scroll to top