Close

Danas se navršava 30 godina članstva Bosne i Hercegovine u UN-u | RTV TK


Navršava se 30 godina članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama. Time je kao nezavisna država postala međunarodni akter, tj. subjekt međunarodnog prava. Zemlja se suočava s najvećim izazovima od odluke o nezavisnosti.

U New Yorku, ispred sjedišta UN-a, 22. maja, istaknuta je zastava Republike Bosne i Hercegovine kao 177. članice. Ovo je učinjeno nakon što je Generalna skupština UN-a odobrila prijem Bosne i Hercegovine. Prijemu su prisustvovali predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović i tadašnji ministar vanjskih poslova Haris Silajdžić koji se tom prilikom obratio Generalnoj skupštini.

“Više od hiljadu godina naše historije kao političkog entiteta Bosna i Hercegovina je stalno bila izložena ratovima. U srednjem vijeku bili smo jako kraljevstvo. Kasnije smo bili provincija ili corpus separatum, a bili smo i suverena država u okviru jugoslavenske federacije. Uvijek smo bili multikulturno, multietničko, multivjersko društvo”, poručio je Silajdžić.

Članstvo u UN-u znači i članstvo u njenim institucijama i agencijama koje državama pomažu u ekonomskom razvoju, zaštiti prirode i kulture te u humanitarnim krizama. Kada je Bosna i Hercegovina postala članica u državi je počeo rat te se od UN-a očekivalo da rat zaustavi. No, realnost je bila drugačija.

Japanski diplomata Yasushi Akashi je bio specijalni predstavnik generalnog sekretara UN-a za bivšu Jugoslaviju. Ocjena većine u Bosni i Hercegovini je da je Akashi, odnosno UN bio neuspješan u Bosni i Hercegovini tokom rata. Tadašnji generalni sekretar UN-a, Egipćanin Boutros Boutros-Ghali je smatrao da bi bilo licemjerno veliku međunarodnu pažnju davati ratu u Bosni i Hercegovini, dok se zanemaruju sukobi u drugim dijelovima svijeta, prije svega u Africi.

UN-ove oružane snage za zaštitu civila – UNPROFOR bile su od 1992. do 1995. angažovane u Bosni i Hercegovini. UNPROFOR su činili vojnici iz više država među kojima je i Nizozemska. Bataljon ove zemlje je bio odgovoran za zaštićenu zonu u Srebrenici u kojoj se u julu 1995. desio genocid. Mnogi smatraju da je UN krivac za to. UN je znatno učestvovao u poslijeratnoj obnovi, a i danas je bitan akter u mnogim projektima.

Bosna i Hercegovina je od 2010. do 2012. bila nestalna članica Vijeća sigurnosti kao najznačajnijeg tijela UN-a kojeg čini pet stalnih (Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina) i 15 nestalnih.

Na dan kada je postala nestalna članica Vijeća sigurnosti, Deutsche Welle (DW) piše da se očekivalo da će joj to biti podstrek u euroatlantskim integracijama. Ocjenjeno je da će najveći izazov biti kako se postaviti prema Kosovu.

Od značajnih agencija UN-a, Bosna i Hercegovina još nije postala članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), iako su pregovori za pristupanje počeli 1999.

Bosna i Hercegovina je nakon tri decenije članstva suočena s najtežim političkim i ekonomskim izazovima. U Republici Srpskoj i dio političkih predstavnika Hrvata osporavaju njen suverenitet i integritet. To čine pojedini političari iz Srbije i Hrvatske. Izložena je negativnom utjecaju ne samo iz susjednih države, već i onih koje do sada nisu bile pretjerano zainteresovane za Bosnu i Hercegovinu, poput Mađarske.

U pojedinim zemljama glasni su oni koji rješenje za probleme vide u disoluciji Bosne i Hercegovine.

Osim toga, Bosna i Hercegovina je pogođena ekonomskom krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa, agresijom Rusije na Ukrajinu te drugim ekonomskim poteškoćama.

Izvor

scroll to top